Naučna istraživanja ukazuju da izlaganje zagađenom zraku može uticati na rizik od pojave dijabetesa i zdravstvenih komplikacija kod osoba koje ga već imaju.
Procjenjuje se da je u 2016. godini 3,2 miliona slučajeva dijabetesa u svijetu moglo biti povezano sa povećanim zagađenjem zraka, a da se taj rizik povećava u zemljama sa srednjim i niskim ekonomskih statusom.
Zagađeni zrak okarakterisan je prisustvom sitnih lebdećih čestica, koje se često označavaju kao PM čestice, a koje čine metali i drugi toksini koji mogu da prouzroče zapaljenja pluća i disajnih puteva kao i drugih organa. Prema nekim istraživanjima upale izazvane ovim sitnim česticama značajno povećavaju rizik od pojave dijabetesa tip 2.
Danas se najčešće mjere i prate lebdeće čestice PM10 i PM2.5 zbog njihovog štetnog uticaja na zdravlje. Osim količine čestica u zraku i njihovog sadržaja, veličina čestica je posebno bitan faktor, tako da čestice označene kao PM10 (promjera 10 µm) imaju manji negativan uticaj na zdravlje jer se zadržavaju u gornjim dijelovima disajnih puteva i mogu se iskašljati, dok su čestice označene kao PM 2.5 (promjera 2.5 µm) znatno opasnije obzirom da prodiru dublje u dišne puteve i mogu dospjeti i u krvotok. U studiji objavljenoj u časopisu The Lancet nađena je direktna povezanost pojave dijabetesa u slučaju dugoročne izloženosti povećanim koncentracijama PM 2.5 čestica.
Izvori ove vrste zagađenja su različiti, poput industrijskih pogona, automobila ili korištenja čvrstih i fosilnih goriva, posebno u zimskom periodu.
Važno je naglasiti da same čestice direktno ne utiču na nastanak dijabetesa, već zbog njihovog postojanja dolazi do metaboličkih poremećaja u organizmu, neadekvatne prehrane i nemogućnosti fizičke aktivnosti, indirektno utiču na porast oboljelih od dijabetesa. Dostupna istraživanja ukazuju da je za razvoj i pojavu dijabetesa pored prisustva, važna i dužina izloženosti mikročesticama odnosno zagađenom zraku.
U kontekstu globalnih klimatskih promjena, neke studije su dovele u vezu pojavu stakleničkog efekta usljed visokih emisija karbondioksida (CO2) i gojaznosti, koja predstavlja visoki rizik od razvoja inzulinske intolerancije i konačno dijabetesa.
Sarajevo je često, posebno u zimskim danima, na vrhu ljestvica najzagađenijih gradova u svijetu. Iako su razlozi ovog zagađenja različiti i zahtijevaju brojne mjere kako bi se problem riješio, jedna od mogućih mjera je i povećanje količine zelenih površina i flore koja će doprinjeti boljem životnom okruženju svih nas.
Uposlenici kompanije Novo Nordisk, kao najvećeg proizvođača inzulina i drugih lijekova za hronična oboljenja, uz partnerstvo sa organizacijom “Inicijativa za šumarstvo i okoliš – fea” i KJKP Sarajevošume, a u okviru okolišne strategije Cirkular for Zero i obilježavanja 100 godina od otkrića inzulina, organizovali su pošumljavanje, prilikom čega je zasađeno 100 sadnica za 100 godina inzulina na brdu Hum – Sarajevo u nadi da će i na ovaj način doprinijeti pobjedi nad dijabetesom i životnu okolinu učiniti boljom.